Hrvatska je pomoću europskog programskog zajma izgradila novi most, modernizirala željezničke linije i vodne sustave te laserima opremila jedno od svojih sveučilišta.
Pogledate li kartu Hrvatske, odmah ćete primijetiti njezin pomalo neobičan oblik. Osim što je srpastog oblika, dijeli i devet kilometara obale Jadranskog mora sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
Upravo je taj dio obale nekada dijelio Hrvatsku na dva dijela, razdvajajući veći dio zemlje od južne Dalmacije, uključujući poluotok Pelješac i jedno od glavnih hrvatskih turističkih odredišta, srednjovjekovni grad Dubrovnik.
No danas jadranska obala ima novo lice koje krasi Pelješki most. Taj 2,4 km dug most otvoren je za promet u srpnju prošle godine i proteže se od hrvatskog kopna do pelješkog poluotoka spajajući nekoć razdvojenu hrvatsku obalu i zaobilazeći uzak obalni pojas koji pripada Bosni i Hercegovini.
Donedavno su stanovnici i turisti morali prelaziti međunarodnu granicu kako bi iz sjevernog kopnenog dijela Hrvatske stigli u južnu Dalmaciju. To je podrazumijevalo granične kontrole, prometne zastoje i otežano kretanje robe i ljudi, pogotovo u jeku turističke sezone.
Hrvatska je nedavno postala i dijelom schengenskog prostora, pa je ta nova poveznica okončala i kašnjenja u putničkom prijevozu, ojačala teritorijalnu koheziju zemlje i značajno pridonijela njezinom turizmu i trgovini.
- Saznajte više o tome kako Njemačka provedbom projekta socijalnog stanovanja nastoji ublažiti sve veće životne troškove i nedostatak cjenovno pristupačnog stambenog smještaja
Program koji je sve promijenio
Izgradnja Pelješkog mosta podržana je zajmom za strukturne programe Europske investicijske banke. Zajam u iznosu od 600 milijuna eura namijenjen sufinanciranju programa koji se provode uz pomoć sredstava iz strukturnih fondova EU-a isplaćen je u dva obroka, prvom 2016. i drugom 2018. godine. Zamišljen je kako bi ubrzao povlačenje bespovratnih sredstava EU-a i provedbu kohezijskih projekata u Hrvatskoj, pri čemu je ulogu glavnog provedbenog partnera preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske.
Zajmom se pomoglo u financiranju široke palete projekata svih veličina u Hrvatskoj, u područjima prometa, vodoopskrbe i odvodnje, zaštite okoliša, urbanog razvoja, socijalne i obrazovne infrastrukture te zdravstva.
Europska investicijska banka tako je pomogla Hrvatskoj podmiriti nacionalni doprinos, u skladu sa svojim smjernicama kohezijske politike i sporazumom o partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske.
„Imamo dvojaku ulogu katalizatora i posrednika,” istaknula je Olga Pascenco, EIB-ova koordinatorica zadužena za Hrvatsku i kreditiranje projekata u javnom sektoru. „Pored pristupačnog i prilagodljivog financiranja, zajam za strukturne programe pomogao je u razvoju brojnih projekata ulaganja diljem zemlje. Omogućio je optimalno povlačenje sredstava iz fondova EU-a, a većinu projekata pregledali su i stručnjaci iz inicijative JASPERS u okviru koje je od 2011. u Hrvatskoj podržano više od 100 projekata.”
Vlakom za Zagreb
Putovanje vlakom od Karlovca do Zagreba danas traje otprilike sat vremena. Kroz nekoliko godina skratit će se na manje od trideset minuta zahvaljujući rekonstrukciji željezničke linije koja spaja ta dva grada.
HŽ Infrastruktura planira modernizaciju postojeće dionice željezničke pruge duljine 44 km, kao i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, otprilike 10,7 km od zagrebačkog Glavnog kolodvora. Projektom će biti obuhvaćena i obnova deset željezničkih kolodvora i stajališta, postavljanje nove signalizacije i novog prometno-upravljačkog infrastrukturnog podsustava s daljinskom kontrolom vanjskih elemenata.
Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac jedna je od najvažnijih željezničkih linija u Hrvatskoj. Željeznička pruga M202 Zagreb GK – Rijeka povezuje glavni grad Zagreb s najvažnijom hrvatskom teretnom lukom u Rijeci. Europska investicijska banka za ovaj je projekt u 2020. odobrila kredit u iznosu od 55 milijuna eura u sklopu zajma za strukturne programe.
Jednom kada projekt bude dovršen, vlakovi će se moći kretati brzinom od 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će maksimalna brzina iznositi 140 km/h zbog prostornih ograničenja.
Tom će se rekonstrukcijom i modernizacijom podići razina kvalitete međugradskog i prigradskog putničkog prijevoza, vremenski skratiti putovanja, povećati pouzdanost, udobnost i sigurnost te uvesti veći broj usluga u putničkom i teretnom prijevozu. Istovremeno će se pospješiti prelazak s cestovnog na željeznički prijevoz.
- Saznajte više o tome kako se Poste Italiane, talijanski pružatelj poštanskih usluga, služi električnim vozilima kako bi smanjio emisije i dostavljao poštu diljem Italije
Čišća voda u cijeloj Hrvatskoj
Grad Zlatar smješten je na sjeverozapadu Hrvatske i nalazi se samo sat vremena vožnje od Zagreba. U njegovoj blizini je i planina Ivanščica, a cijela je regija brdovita i slabo naseljena. Iako je većina kućanstava priključena na vodoopskrbni sustav, infrastruktura je dotrajala i zastarjela, zbog čega raste rizik od zagađenja vode.
Zapravo se radi o čestom problemu u Hrvatskoj, pri čemu se mnogi gradovi suočavaju s poteškoćama kada je u pitanju infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje. Upravo je zbog toga Europska investicijska banka podržala sedam velikih vodnih projekata na području Nina-Privlake, Kaštela-Trogira, Splita-Solina, Zaboka-Zlatara, Dubrovnika, Velike Gorice i Rijeke, i to tako što je s 95,5 milijuna eura sudjelovala u ukupnim troškovima ulaganja koji su dosezali gotovo milijardu eura. Sredstva su isplaćena u 2022. u okviru programskog zajma, a usmjerena su na obnovu javnih sustava vodoopskrbe i odvodnje te izgradnju uređaja za tercijarno pročišćavanje otpadnih voda.
Zahvaljujući tim projektima, stanovnici Zlatara, Zaboka i drugih gradova diljem Hrvatske imat će redovnu opskrbu čistom pitkom vodom, a smanjit će se i ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u Jadransko more, što je od iznimne važnosti ne samo za gospodarski razvoj, već i za poboljšani okolišni i životni standard.
- Saznajte više o tome kako se biljke uzgojene u Francuskoj odupiru klimatskim promjenama, i to uz smanjene količine pesticida i gnojiva.
Poticanje inovacija i istraživanja u Hrvatskoj
Kako stvoriti vodeći institut za eksperimentalnu fiziku? Zaposlenici Centra za napredne laserske tehnike (CALT) ističu kako je za to potreban dovoljno velik prostor za rad, mnogo istraživača i, što je najvažnije, laseri.
Uz pomoć programskog zajma, centar za istraživanja uspio je proširiti svoj laboratorij za fiziku na Sveučilištu u Zagrebu. U planu je i nabava nove opreme koja će istraživačima omogućiti provođenje pokusa u području fizike, prije svega uz pomoć laserske tehnologije.
Očekuje se da će se laserska tehnologija ubuduće razvijati u različitim smjerovima i primjenjivati u brojnim ključnim sektorima. Sa svojim velikim sustavom lasera, centar CALT jedina je institucija u Hrvatskoj gdje istraživači mogu proučavati međudjelovanje laserskog zračenja s tvarima.
Zahvaljujući svojoj novoj laserskoj tehnologiji, laboratoriju i opremi, centar će moći surađivati s drugim elitnim sveučilištima u Europi, razvijati važne inovacije i provoditi istraživanja. Dodatan prostor za rad omogućit će mu i prijam do čak deset novih istraživača koji će se obučavati za visoku razinu izvrsnosti rada u laboratoriju.
