>@EIB
  • EIB Global namerava da igra ključnu ulogu u uvođenju paketa energetske podrške EU za Zapadni Balkan
  • Potpredsednica Pavlova takođe je naglasila značaj kombinacije zajma EIB i bespovratnih sredstava EU za nove regionalne projekte u oblastima održivog transporta, životne sredine, zdravstva i obrazovanja
  • Banka EU namerava da rasporedi više stručnjaka na terenu i da pojača savetodavnu podršku radi sprovođenja Ekonomsko-investicionog plana EU

Na samitu EU-Zapadni Balkan održanom u Tirani, potpredsednica Evropske investicione banke (EIB) Liljana Pavlova, obećala je pomoć EIB Global, ogranka Banke usredsređenog na aktivnosti izvan EU, u rešavanju hitnih kratkoročnih potreba regiona koje proizlaze iz rata Rusije u Ukrajini. Ta podrška će se materijalizovati kroz nove projekte koje EIB Global planira da finansira u regionu, za uvođenje čiste energije, proširenje elektroenergetskih mreža i skladišne infrastrukture, kao i za podršku privatnom sektoru u sprovođenju mera energetske efikasnosti. Ona je potvrdila da je Banka u potpunosti usklađena sa paketom energetske podrške vrednim milijardu evra koji je najavila Evropska komisija i da namerava da igra ključnu ulogu u njegovom sprovođenju.

„Drago nam je što paket sadrži pomoć za podršku unapređenju politike, zakonodavnog i institucionalnog okvira energetskog sektora. Poboljšanja u tim oblastima imaće pozitivan uticaj na brzinu kojom EIB Global i naši lokalni partneri mogu pokrenuti investicije u infrastrukturu ili obezbediti finansiranje privatnom sektoru”, izjavila je potpredsednica Pavlova.

Pored podrške u oblasti energetike, banka EU će intenzivirati svoj sveobuhvatni miks kreditiranja, kombinovanja sredstava i savetodavnih usluga i rasporediti više stručnjaka na terenu, kako bi podržala povezanost, zelenu i digitalnu tranziciju i sektore obrazovanja i zdravstva. Banka će se usredsrediti i na promovisanje rasta, digitalizacije i dekarbonizacije privatnog sektora. U tom pogledu, Evropski investicioni fond (EIF), podređeno društvo Grupacije EIB, pokrenuo je Garanciju za otpornost MSP (Guarantee 4 SME Resilience) u okviru Programa za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF), kako bi odgovorio na ekonomske probleme povećanjem pristupa finansiranju za oko 4000 MSP u regionu. Potpredsednica je skrenula pažnju i na bespovratna sredstva EU koja su nedavno odobrena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. „Ta bespovratna sredstva nam takođe pomažu da nastavimo sa važnim železničkim projektima povezanosti u Severnoj Makedoniji i Srbiji, kao i sa ulaganjima u sektor obrazovanja u Crnoj Gori. Ovde u Albaniji sprovodimo pripremne radove koji će doprineti transformaciji Tirane u zeleni i održiv grad i rado iščekujemo saradnju sa vladom, Evropskom komisijom i našim kolegama iz EBRD na važnim investicijama u železnicu”, zaključila je potpredsednica Pavlova.

Kako je već najavljeno, EIB Global radi i na razvoju novih projekata obnovljive energije – solarne elektrane na Kosovu* i vetroelektrane u Bosni i Hercegovini. Banka će aktivno pomagati privatnom sektoru u finansiranju mera energetske efikasnosti i investicija koje treba da ubrzaju zelenu tranziciju.

Osnovne informacije

O EIB Global:

EIB Global je novi specijalizovani ogranak Grupacije EIB namenjen povećanju uticaja međunarodnih partnerstava i finansiranja razvoja. EIB Global osmišljen je tako da neguje snažna, fokusirana partnerstva u okviru Tima Evropa, zajedno sa partnerskim razvojnim finansijskim institucijama i civilnim društvom. EIB Global približava Grupaciju lokalnom stanovništvu, preduzećima i institucijama pomoću naših kancelarija širom sveta

O EIB na Zapadnom Balkanu

EIB je vodeći međunarodni finansijer na Zapadnom Balkanu. Banka je, od 2009. godine, u regionu finansirala projekte ukupne vrednosti od gotovo 9,5 milijardi evra. Pored toga što nastavlja da pruža podršku rekonstrukciji i unapređenju javne infrastrukture, EIB se od 2010. godine proširila na mnogo novih oblasti, kao što su zdravstvo, istraživanje i razvoj, obrazovanje i mala i srednja preduzeća (MSP). 


* Ovom oznakom ne dovode se u pitanje stavovi o statusu i ona je u skladu sa rezolucijom SB UN 1244/1999 i Mišljenjem MSP o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova