- Hrvatske tvrtke zadržale su visoku razinu ulaganja, čvrsto su integrirane u međunarodnu trgovinu i uspješnije su od prosjeka EU-a kad je riječ o rodnoj ravnoteži u redovima višeg rukovodstva.
- Unatoč tome što su snažno uključene u trgovinsku razmjenu i što do vanjskog financiranja mogu doći pod razmjerno povoljnim uvjetima, hrvatske tvrtke zaostaju za svojim pandanima iz EU-a kad je riječ o inovacijama, naprednoj digitalizaciji, uvođenju generativne umjetne inteligencija i klimatskim ulaganjima.
- Kako bi očuvale dugoročnu konkurentnost, hrvatske tvrtke moraju ubrzati inovacije, digitalnu transformaciju i zelena ulaganja.
Prema Anketi Europske investicijske banke o ulaganjima (EIBIS-u) za 2025., hrvatska poduzeća zadržala su visoku razinu ulaganja, duboko su integrirana u međunarodnu trgovinu, a vrlo su uspješna i kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u redovima višeg rukovodstva, što potvrđuje i pregled rezultata ankete za Hrvatsku.
Udio tvrtki koje ulažu i dalje je visok, pa čak i ponešto viši od prosjeka EU-a, a očekivanja su im izrazito pozitivna i kada je riječ o budućim ulaganjima. Najsnažniji porast predviđa se u građevinarstvu i uslugama, dok je u infrastrukturi i proizvodnji oprez nešto izraženiji. Tvrtke su razmjerno optimistične u pogledu vanjskog financiranja i perspektiva za sektore iz kojih dolaze, no za svojim pandanima iz EU-a zaostaju kada je riječ o inovacijama, digitalizaciji i klimatskim ulaganjima.
Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke, izjavila je: „Hrvatske tvrtke očito su posvećene ulaganjima i proširenju kapaciteta, a ističu se i po tome što su snažno uključene u trgovinu te razmjerno napredne u pogledu rodne ravnoteže u redovima višeg rukovodstva. Radi očuvanja konkurentnosti bit će ih ključno podržati u ubrzavanju inovacija i digitalizacije te se pobrinuti za to da u zelenoj tranziciji vide stratešku priliku, a ne dodatni teret. Hrvatska raspolaže dinamičnim tehnološkim ekosustavom na koji može računati u godinama koje predstoje. Za buduću konkurentnost bit će ključno ustanoviti kako pospješiti njegovo prelijevanje na ostatak gospodarstva.”
Ispred svojih pandana s prostora EU-a kad su posrijedi ulaganja i rodna ravnoteža
U prethodnoj financijskoj godini ulaganje je izvršilo devet od deset hrvatskih tvrtki, što je iznad prosjeka EU-a. Hrvatske tvrtke prilično su sklone budućim ulaganjima, a razmjerno ih velik dio među svoje prioritete u idućim godinama kani uvrstiti i proširenje kapaciteta. U usporedbi s prosjekom EU-a, hrvatske tvrtke gledaju pozitivnije na vanjsko financiranje i sektorske perspektive. Vanjsko financiranje uglavnom se odnosi na banke. Mada su prepreke u financiranju ponešto iznad prosjeka EU-a, nezadovoljstvo zbog troškova financiranja manje je izraženo, a razmjerno velik dio tvrtki ostvario je korist od bespovratnih sredstava i subvencija.
Kad je riječ o rodnoj ravnoteži u redovima višeg rukovodstva, Hrvatska je uspješnija od prosjeka EU-a. Naime, u 41 % tvrtki žene čine najmanje 40 % višeg rukovodstva u odnosu na 25 % koliko ih je tamo u cijelom EU-u, u čemu prednjače uslužne djelatnosti. No udio tvrtki u kojima žene imaju barem 50 % vlasništva blizu je prosjeka EU-a, a u sektorima poput građevinarstva još uvijek je prisutan znatan prostor za napredak.
Približno osam od deset hrvatskih tvrtki uključeno je u međunarodnu trgovinu, što je dobrano iznad prosjeka EU-a te ukazuje na snažnu integriranost u europske i svjetske lance vrijednosti, ponajprije u proizvodnji. Glavna prepreka za tvrtke koje se bave trgovinom odnosi se na snalaženje s različitim propisima, normama i certifikacijskim postupcima, pa tako i unutar EU-a, što se smatra većom smetnjom od logistike, prijevoza ili carina. Kako bi odgovorile na nestabilnost opskrbnih lanaca, hrvatske tvrtke aktivnije su od svojih pandana iz EU-a u primjeni digitalnih alata za praćenje zaliha i ulaznih materijala radi jačanja otpornosti i učinkovitosti.
Rezultati ankete EIBIS 2025. za Hrvatsku pokazuju da je većina tvrtki svjesna fizičkih rizika klimatskih promjena, a napose ekstremnih vremenskih prilika, ali u usporedbi s njihovim pandanima iz EU-a manje ih je poduzelo konkretne mjere prilagodbe ili uložilo upravo u klimatsku otpornost.
Veća je vjerojatnost da su hrvatske tvrtke obavile energetski pregled, no manje ih je postavilo izričite ciljeve u pogledu smanjenja emisija. Iako mnoge rade na smanjenju emisija stvaranjem što manjih količina otpada, njegovim recikliranjem i povećanjem energetske učinkovitosti, sveukupna klimatska ulaganja i dalje su ispod referentnih vrijednosti EU-a, a podosta ih baš i ne očekuje da će se strože klimatske norme znatnije odraziti na njihovo poslovanje.
U usporedbi s njihovim pandanima iz EU-a, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke uložiti u nove proizvode, procese i usluge, a smanjio se i udio inovatora. To se ogleda u slabijem uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, kao i u tome da se manje tvrtki služi raznovrsnim digitalnim alatima. Tek jedna od pet tvrtki sustavno primjenjuje generativnu umjetnu inteligenciju, što je dobrano ispod prosjeka EU-a. One koje je koriste uglavnom je primjenjuju u internim procesima, a ne u razvoju proizvoda, upravljanju ljudskim potencijalima ili izravnim odnosima s kupcima, što ukazuje na pozamašan, ali neiskorišten prostor za rast produktivnosti i dodane vrijednosti.
EIB-ova anketa o ulaganjima provodi se svake godine i pruža reprezentativan uvid u ulagačke aktivnosti, uvjete financiranja, inovacije i klimatsko djelovanje tvrtki s prostora EU-a i Sjedinjenih Američkih Država. U Hrvatskoj je ovogodišnji krug ankete proveden obavljanjem telefonskih razgovora s predstavnicima 401 tvrtke u razdoblju od travnja do srpnja 2025. Cjelovito izvješće i podaci dostupni su na mrežnim stranicama EIB-a.
https://www.eib.org/en/publications/20250218-econ-eibis-2025-croatia
Osnovne informacije
EIB
Europska investicijska banka (ElB) institucija je Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Financira ulaganja koja pridonose ostvarenju ciljeva politika EU-a. EIB-ovi projekti jačaju konkurentnost, potiču inovacije, promiču održivi razvoj, unapređuju socijalnu i teritorijalnu koheziju te podržavaju pravedan i brz prelazak na klimatsku neutralnost.
Grupa EIB-a, u čijem je sastavu i Europski investicijski fond (EIF), ugovorila je tijekom 2024. nova izdvajanja u ukupnom iznosu od 89 milijardi eura kako bi poduprla više od 900 projekata. Očekuje se da će se tim sredstvima potaknuti ulaganja vrijedna približno 320 milijardi eura, čime će se podržati 400 000 poduzeća i 5,4 milijuna radnih mjesta.
Svi projekti koje financira Grupa EIB-a u skladu su s Pariškim klimatskim sporazumom. Grupa EIB-a ne financira ulaganja u fosilna goriva. Na dobrom smo putu k ostvarenju cilja da u desetljeću do 2030. osiguramo potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u klimatsku i okolišnu održivost, na što smo se obvezali u svojem Planu djelovanja klimatske banke. Više od pola godišnjih izdvajanja Grupe EIB-a okrenuto je potpori projektima koji izravno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi tim promjenama i stvaranju zdravijeg okoliša.
Otprilike polovina sredstava koja EIB izdvaja na prostoru Europske unije usmjerena je prema kohezijskim regijama s nižim dohotkom po stanovniku. To naglašava posvećenost Banke promicanju uključivog rasta i konvergencije životnog standarda.