Uklanjanje olupina iz II svetskog rata omogućiće bezbedniju i bržu plovidbu Dunavom. To je dobro i za životnu sredinu i za srpsku privredu

Dunav je već vekovima izvor života i veza između ljudi i privreda u Evropi. Nezabeležene vrućine ovog leta dovele su do tako niskog vodostaja da je reka otkrila nešto iz te duge istorije u Đerdapskoj klisuri (Gvozdena vrata) u Srbiji.

Posle najgore suše u poslednjih 500 godina, nivo reke je postao tako nizak da su se na površini pojavile stare crkve i potopljena sela. Isto se dogodilo i sa olupinama brodova iz II svetskog rata blizu luke Prahovo, čije je prisustvo 78 godina sužavalo plovnu širinu reke sa uobičajenih 180 m na svega 80 m, ugrožavajući bezbednost plovidbe i izazivajući kašnjenja.

„Plovni put je zaista uzak, jer današnja plovidba Dunavom nije ista kao što je nekad bila”, kaže lokalni istoričar Velimir Miki Trailović iz Prahova. „Danas ovde Dunavom prođe između 700 i 1000 kruzera godišnje i zaista se teško mimoilaze.”

Da bi se brodovi mimoišli sada je potrebno između 40 minuta i četiri sata, što izaziva velike zastoje.

Zato Evropska unija finansira uklanjanje tih potopljenih plovila, što je projekat vredan oko 30 miliona evra, za koji će se koristiti i bespovratna sredstva od 16,5 miliona evra koja se dodeljuju kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Ostatak se finansira iz zajma Evropske investicione banke, u okviru sveobuhvatnog projekta za poboljšanje unutrašnjih vodnih puteva potpisanog sa Republikom Srbijom 2018. godine.

„Na kilometar od potopljenih brodova nalazi se prevodnica na Đerdapu II, kroz koju sada prolaze brodovi”, kaže Damir Vladić, direktor Luke Prahovo. „Kada se izvade potopljeni brodovi, biće mnogo lakše usmeravati brodove prema prevodnici kada plove uzvodno, kao i iz prevodnice u pravcu nizvodno.”

Zajam za poboljšanje plovnosti unutrašnjih vodnih puteva duž Dunava i Save u Srbiji prepoznat je kao investicija od strateškog značaja za održivu povezanost celog regiona. On takođe uključuje rekonstrukciju pristaništa na Dunavu i Savi i brodskih prevodnica Đerdap I i II. Završena je rekonstrukcija brodske prevodnice Đerdap I, što je dovelo do povećanja pouzdanosti, efikasnosti i radne brzine za 30%. Već je započeta rekonstrukcija prevodnice Đerdap II. 

„Zahvaljujući sredstvima EU i Evropske investicione banke, pored podrške lokalnom privrednom razvoju, obezbedićemo obimniji, bezbedniji i pouzdaniji transport unutrašnjim vodnim putevima”, kaže Alesandro Bragonci, šef predstavništva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan. „Prema našim preuzetim obavezama u oblasti klime, kao što je navedeno u Planu klimatskog delovanja banke i novoj Politici kreditiranja saobraćaja, ovaj projekat smatramo primerom projekta održive mobilnosti kakve želimo da nastavimo da finansiramo.”

Operacija „Dunavski vilenjak”

Potopljeni brodovi pripadali su nemačkoj mornarici, koja je sopstvene ratne brodove potopila 1944. godine prilikom povlačenja prema Kladovu u Srbiji, u operaciji nazvanoj „Dunavski vilenjak”, kako bi sprečila da brodovi padnu u ruke nadiruće Crvene armije.

Posle rata, jugoslovenska vojska je odustala od pokušaja da izvuče neke od preko 200 brodova koji su ležali na dnu zbog prisustva neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Tim stručnjaka za deminiranje obavio je 2021. godine batimetrijska snimanja koristeći višezračni eho-sonar, kao i ostale testove i vizuelne preglede koje su izvršili ronioci (što je takođe finansirano iz kredita EIB). Ispitivanja su potvrdila prisustvo 38 plovila, čije bi uklanjanje unapredilo plovidbu na delu Dunava između Srbije i Rumunije. Taj tehnički izveštaj je preduslov za bezbedno i uspešno vađenje brodova, omogućavajući sledeću fazu projekta i otklanjanje uskih grla na trgovačkim putevima.

Čišćenje Dunava povećava obim teretnog transporta

Uprkos ovim velikim preprekama, srpske vlasti su učinile ogroman napor da obezbede plovnost reke.

„Zaista sam ponosan što smo uspeli da u ovim rekordno niskim vodostajima obezbedimo plovnost Dunava celom njegovom dužinom na teritoriji Srbije, jer je ta reka evropski koridor za kargo i teretni saobraćaj”, kazao je srpski ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović.

Prema ovom ministarstvu, Srbija godišnje gubi oko pet miliona evra zbog nebezbednih i rizičnih uslova plovidbe. „Ako reka nije prolazna, ona ne postiže punu efikasnost”, kaže Momirović.

Godine 2019. obim teretnog transporta na Dunavu dostigao je 12,7 miliona tona, od čega je gotovo 11 miliona tona i 12.500 brodova prošlo kroz prevodnicu Đerdap II. Namera je da se do 2040. godine, uklanjanjem uskih grla kao što su olupine iz II svetskog rata, godišnji obim tereta poveća na 25 miliona tona.

Transport vodnim putevima je zeleniji i čistiji

Bolja prohodnost duž reke ne doprinosi samo prevozu dodatnih tona robe. Ona je korisna i za životnu sredinu. „Prevoz unutrašnjim vodnim putevima je ekonomičan, energetski efikasan i pogodan za očuvanje životne sredine, kao i za transport velikih količina robe”, kaže Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji. „Jedan brod može da preveze istu količinu žitarica kao 120 kamiona.”

Na to dodaje: „Te investicije su praktičan primer opredeljenosti EU za Ekonomsko-investicioni plan, kao i za Zelenu agendu, koja je u centru pažnje i zemalja članica i zemalja kandidata.”

Evropski zeleni dogovor predviđa da se 75% drumskog prevoza preorijentiše na alternativne vidove, kao što su železnica i unutrašnji vodni putevi. Cilj je da se transport unutrašnjim vodnim putevima i pomorski transport na manje udaljenosti do 2030. godine poveća za 25%. Za to je potrebno unapređenje i proširenje kapaciteta vodnih puteva, infrastrukture duž plovnih puteva i objekata za pretovar, kao i flote za transport unutrašnjim vodnim putevima.

„Kako transport postaje sve više multimodalan i međunarodan, efikasnost bezbednog prevoza ljudi i robe sve više će zavisiti od nesmetanih veza između različitih vidova transporta i između zemalja”, kaže potpredsednica Evropske investicione banke Liljana Pavlova.

„Obezbeđujući nesmetanu i bezbednu plovidbu, ova vrsta projekata omogućava postepen prelazak na vidove transporta koji manje zagađuju, čime se štiti životna sredina i smanjuje uticaj na klimu. To je jedan od prioriteta EIB kao klimatske banke EU”, dodaje Pavlova.