Nekoliko projekata u energetici pridonijet će zelenijoj Hrvatskoj, osigurati sigurnu opskrbu energijom i poboljšati život stanovnika u Zagrebu

U malome selu Korlat, samo osam kilometara od Kaštel Benkovića, srednjovjekovnog kaštela u Benkovcu, proizvodi se jedno od najboljih crnih vina u Hrvatskoj i Europi. Međutim, 2021. godine u tom se mjestašcu započelo s još jednom važnom berbom – onom zelene energije.

Naime, Korlat je danas ujedno i dom najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj. Ona se sastoji od 18 vjetroturbina od kojih je svaka instaliranog kapaciteta od 3,6 megavata. Vjetroelektrana proizvodi otprilike 170 gigavat sati godišnje. To predstavlja otprilike 1 % godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i zadovoljava potrebe više od 50 000 domaćinstava.

Iza izgradnje i rada vjetroelektrane stoji Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP), sa sjedištem u Zagrebu. Radi se o prvoj elektrani tog tipa za ovu tvrtku, kao i prvom projektu usmjerenom izričito na obnovljive izvore energije u Hrvatskoj koji nije barem djelomično financiran iz nekog programa javnih potpora.

HEP igra ključnu ulogu predvodnika hrvatske tranzicije na proizvodnju energije s niskim emisijama ugljika. Pored vjetroelektrane na kopnu, HEP gradi i pet manjih fotonaponskih solarnih postrojenja ukupne snage 22 megavata, koja su smještena u južnim dijelovima Hrvatske, odnosno u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Procjenjuje se da će se provedbom ovih dvaju projekata uz podršku Europske investicijske banke godišnje uštedjeti 28,8 gigavat sati energije i 66 kilotona emisija CO2.



Plan za zeleniju Hrvatsku

Hrvatska planira smanjiti svoje emisije CO2 za 45 % do 2030. i napustiti ugljen do 2033. No prelazak na niskougljično gospodarstvo neće biti jednostavan jer iziskuje pozamašna ulaganja u novu energetsku infrastrukturu i značajnije izvore obnovljive energije. 

Kako bi postigla svoj cilj Hrvatska je donijela Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine. Nacionalnom strategijom do 2030. predviđeno je postizanje udjela obnovljive energije od 36,4 %, kao i znatna ulaganja u čitavom sektoru energetike, uključujući hidroenergiju, vjetroelektrane, fotonaponska solarna postrojenja i energiju vodika. Podržat će se i proizvodnja baterija te obnova i proširenje elektroenergetske mreže.

HEP-ova vjetroelektrana i pet solarnih elektrana dio su projekata kojima će se pridonijeti provedbi nacionalnog razvojnog plana Hrvatske. Europska investicijska banka podržava HEP-ov projekt zajmom od 63 milijuna eura, koji je ugovoren u prosincu 2021.

>@HEP
© HEP

HEP do 2030. namjerava za 50 % povećati udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije.

„Radi se o prvom projektu obnovljive energije koji naša banka financira u Hrvatskoj,” ističe Grigorios Krallis, viši inženjer za sektor energetike u Europskoj investicijskoj banci. „To će financiranje pomoći HEP-u pri ulasku na tržište obnovljive energije, ali i u provedbi daljnjih projekata razvoja obnovljivih izvora energije.”

Čišći i energetski učinkovitiji Zagreb

Postrojenje za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije EL-TO u Zagrebu još je jedan HEP-ov projekt koji će pridonijeti preoblikovanju energetskog okruženja u Hrvatskoj, a njegovu su provedbu 2018. sa 130 milijuna eura financirale Europska investicijska banka, Europska komisija te Europska banka za obnovu i razvoj. Ova elektrana smještena je u glavnom gradu Hrvatske i kombinirat će upotrebu plinske i parne turbine kako bi proizvela najmanje 50 % više električne energije od tradicionalnog postrojenja jednostavnog ciklusa.

„EL-TO Zagreb zamijenit će stare elektrane na mazut i plin koje ostvaruju znatno slabije rezultate i nisu usklađene s europskim propisima o zaštiti okoliša,” pojašnjava Jacek Podkanski, viši inženjer u Europskoj investicijskoj banci. „Nova elektrana primjenjivat će naprednu, ali i već dobro iskušanu tehnologiju čijom se primjenom smanjuju razine onečišćenja i povećava energetska učinkovitost.”

>@HEP
© HEP

Zajam Europske investicijske banke iskoristit će se za postavljanje dviju plinskih turbina s niskom razinom emisija dušikovih oksida, dvaju generatora pare za oporabu topline i jedne protutlačne parne turbine.

Nova elektrana moći će proizvesti 150 megavata električne energije za domaću elektroenergetsku mrežu te 114 megavata toplinske energije koji će predstavljati pouzdan izvor toplinske energije u sjeverozapadnom dijelu grada. To je posebno važno u vremenima u kojima dolazi do nezanemarivih prekida opskrbe električnom i toplinskom energijom.



Na putu do uspjeha

Pandemija bolesti COVID-19 otežala je provedbu projekata u području obnovljivih izvora energije i prouzročila dodatne operativne i financijske izazove za tvrtku. No projekti kao što su vjetroelektrana Korlat i EL-TO Zagreb dokazuju da Hrvatska uvelike napreduje prema svome cilju da do 2030. koristi što više energije iz obnovljivih izvora.

Europska investicijska banka nastavit će podržavati zelenu tranziciju Hrvatske. Kroz inicijativu REPowerEU, banka će u idućih pet godina izdvojiti dodatnih 30 milijarda eura zajmova za energetiku, kao i vlasničkog financiranja za visokoučinkovite energetske projekte diljem EU-a – povrh svog redovnog kreditiranja. Ta će dodatna sredstva isto tako pomoći poduprijeti važne projekte u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, elektroenergetskih mreža i skladištenja energije, infrastrukture za punjenje električnih vozila te razvoja naprednih tehnologija u Hrvatskoj.