>@Getty
© Getty
  • S 81 % građana koji smatraju da bi nas ruska invazija na Ukrajinu trebala potaknuti da ubrzamo zelenu tranziciju, Hrvatska prednjači među zemljama EU-a (15 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 66 %).
  • 88 % ih smatra da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti put globalne katastrofe.
  • 68 % ih podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila, kako bi se zaračunala šteta koju mu nanose.
  • 63 % ih zagovara vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu.

Ovo su neki od rezultata najnovije godišnje ankete o klimi provedene u kolovozu 2022., koje je danas objavila Europska investicijska banka (EIB). EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je multilateralni zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime.

Kako se primičemo kraju izazovne godine u kojoj je ruska invazija na Ukrajinu izazvala dugotrajnu energetsku krizu i ubrzala inflaciju u cijeloj Europi, a iza nas je ljeto obilježeno ekstremnim vremenskim prilikama poput rekordnih toplinskih valova i suša, Hrvati su više no ikad prije svjesni utjecaja klimatskih promjena i potrebe za hitnim djelovanjem.

Svijest o klimatskim promjenama i potrebi za hitnim djelovanjem

Dok su Hrvati prošle godine smatrali da je COVID-19 najveći izazov s kojime su suočeni, sada među njima prevladava zabrinutost zbog inflacije, pri čemu je kao svoju glavnu brigu navodi njih 74 % u odnosu na 36 % koliko iznosi prosjek za ostatak EU-a.

Isto tako, 84 % Hrvata danas smatra da klimatske promjene utječu na njihov svakodnevni život.

88 % ih smatra da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti put globalne katastrofe. Istodobno, 93 % ih navodi da su vlasti prespore u djelovanju protiv klimatskih promjena, a samo ih 32 % misli da će Hrvatska uspjeti u znatnom smanjenju emisija ugljika do 2030.

Rat u Ukrajini i zelena tranzicija

Većina Hrvata (81 %) smatra da bi nas rat u Ukrajini i njegove posljedice na cijenu nafte i plina trebali potaknuti da ubrzamo zelenu tranziciju (što je 15 postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 66 %).

>@Graphic workshop/EIB

Na pitanje kojim bi mjerama njihove vlasti trebale dati prvenstvo radi prevladavanja energetske krize, Hrvati na prvo mjesto stavljaju razvoj obnovljivih izvora energije (68 %), nakon čega slijedi diversifikacija energetskih dobavnih pravaca radi izbjegavanja ovisnosti o samo jednom dobavljaču (20 %).

S druge strane, štednji energije pridaje se manja važnost, pri čemu tek 12 % Hrvata smatra da bi se građani i poduzeća trebali više potruditi ne bi li smanjili vlastitu potrošnju.

Borba protiv klimatskih promjena i rješavanje pitanja visokih cijena energenata

Kako bi se smanjila potrošnja energije, većina Hrvata (68 %) podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila, kako bi se zaračunala šteta koju mu nanose. Isto tako, zagovaraju vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu (63 %). Drugim riječima, što je netko više troši, to će mu energija biti skuplja.

Kad bi Hrvati ove zime morali smanjiti temperaturu u svojem domu, tek bi ih 13 % pristalo ograničiti je na 19 °C (što je 15 postotnih bodova ispod prosjeka za cijelu Europu, gdje bi na to pristalo 28 % građana). Istodobno, 21 % Hrvata navodi da si već ni sada ne može priuštiti propisno grijanje svojega doma.

>@Graphic workshop/EIB

Konačno, kad je riječ o rješavanju pitanja visokih cijena energenata, 38 % Hrvata smatra da bi Vlada, kratkoročno gledano, trebala smanjiti poreze povezane s energijom (53 % među onima koji naginju desnoj strani političkog spektra). Ostale mjere uživaju manju podršku, što vrijedi za limitiranje ili reguliranje cijena plina, nafte i ugljena (25 %), poticanje štednje energije putem javnih kampanja (20 %) ili podjelu vaučera za energiju (13 %).

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska izjavila je: „Rezultati EIB-ove ankete o klimi za 2022. pokazuju da Hrvatska prednjači po razini podrške prelasku na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora radi borbe protiv globalne energetske i klimatske krize na prostoru EU-a. Riječ je o snažnoj poruci odaslanoj uoči klimatske konferencije COP27. U EIB-u smo spremni nastaviti s praktičnom podrškom koju Hrvatskoj pružamo u toj tranziciji jer već godinama podupiremo inovativna ulaganja u čistu energiju, pa tako i u modernizaciju energetske opskrbe, gradnju vjetroelektrana i energetski učinkovitiju socijalnu stanogradnju. Spremni smo upregnuti svoj cjelokupni savjetodavni i financijski instrumentarij kako bismo osigurali pravednu zelenu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen.”

Osnovne informacije:

O EIB-ovoj anketi o klimi

Europska investicijska banka krenula je s petim izdanjem svoje ankete o klimi, koja predstavlja iscrpno istraživanje o tome kako ljudi razmišljaju o klimatskim promjenama. Peto izdanje EIB-ove ankete o klimi provodi se u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. U anketi provedenoj u kolovozu 2022. sudjelovalo je više od 28 000 ispitanika, pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak stanovnika u dobi od 15 godina naviše.

O Europskoj investicijskoj banci (EIB-u)

EIB je institucija Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog financiranja, a u vlasništvu je 27 država članica EU-a. Financira kvalitetna ulaganja koja pridonose ostvarivanju ciljeva Europske unije. Od 2019. ubrzano radi na svojoj preobrazbi u klimatsku banku, pri čemu se obvezao da će od 2025. najmanje 50 % svojih izdvajanja posvetiti ulaganjima koja pridonose borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica.

O tvrtki BVA

BVA je tvrtka za istraživanja javnog mnijenja i savjetodavne usluge, a u svojem je sektoru prepoznata kao jedna od najinovativnijih tvrtki za istraživanje tržišta. BVA se specijalizirao za bihevioralni marketing, a u svojem se radu oslanja na spregu podatkovne i društvene znanosti kako bi podatke pretvorio u izvor nadahnuća i udahnuo im život. Osim toga, BVA je član Svjetske neovisne mreže za istraživanje tržišta (WIN), globalne mreže koja okuplja neke od vodećih svjetskih igrača u području istraživanja tržišta i provedbe anketa, a ima više od 40 članova.