>@EIB
  • Udio financiranja u području klime u ukupnim izdvajanjima EIB-a popeo se na 31 %, što samo naglašava koliko je Banka predana tome da odigra ključnu ulogu u provedbi europskog zelenog plana i borbi protiv globalnog zagrijavanja.
  • Financiranje sredstvima Grupe EIB-a poraslo je za 13 %, dosegavši više od 72 milijarde eura
  • Ostvaren je dosad najveći broj financijskih poslova: 1 095 ili 28 % više nego u 2018.
  • Svojim financiranjem izvan granica EU-a, ukupna sredstva koja je EIB tamo uložio u zadnjih 10 godina primakla su se iznosu od 70 milijarda eura, od čega gotovo 22 milijarde eura otpada na Afriku.
  • Prema riječima Wernera Hoyera, predsjednika EIB-a, „banka EU-a nije nikad dosad bila bitnija za djelovanje u području klime i jačanje konkurentnosti Europe“.

Godišnja tiskovna konferencija 2020.

U izazovnoj godini koja je za nama, Grupa Europske investicijske banke (EIB-a) premašila je i svoje vlastite ciljeve nakon što je sklopila rekordnih 1 095 poslova, a obujam financiranja povećala na 72,22 milijarde eura. A sve to unatoč neizvjesnosti i kašnjenjima povezanim s Brexitom, s time što su preostale države članice EU-a proljetos morale postići sporazum o zamjeni udjela Ujedinjene Kraljevine u kapitalu EIB-a.

„Banka EU-a polučila je uspjeh na tržištima, dokazavši da za njenim proizvodima vlada velika potražnja. Od država članica dobila je potporu i kad je riječ o prevladavanju i rješavanju izazova Brexita“, izjavio je predsjednik EIB-a Werner Hoyer prilikom godišnje tiskovne konferencije Grupe EIB‑a, održane 30. siječnja u Bruxellesu.

Sredstvima koja je Grupa EIB-a tijekom 2019. odobrila u Europi i širom svijeta podupiru se ukupna ulaganja u iznosu od 280 milijarda eura, što je porast od 50 milijarda eura u odnosu na 2018.

„U mogućnosti smo doprijeti do ljudi i raditi na većem broju manjih projekata koji doprinose blagostanju u Europi i izvan njenih granica. Taj ciljaniji pristup omogućuje nam da u najvećoj mjeri podignemo učinak u pogledu ukupnih ulaganja koja podupiremo. Riječ je o britkijim, pametnijim ulaganjima“, kazao je Hoyer.

Jačanje djelovanja u području klime

U odobrenim sredstvima EIB-a, rekordni udio od 31 % pripao je projektima povezanim s djelovanjem u području klime, što je dovelo do preobrazbe energetskih tržišta Europe, ali je ublažilo i posljedice klimatskih promjena, a ljudima u teško pogođenim područjima pomoglo je u prilagodbi novim okolnostima. „Sada, kad Europa stavlja snažan naglasak na djelovanje u području klime, banka EU-a odlučila je učvrstiti ulogu koju ima kao klimatska banka Europske unije. Jačamo svoje djelovanje u području klime. Banka EU-a čini sastavni dio europskog zelenog plana koji je najavila Ursula von der Leyen, nova predsjednica Europske komisije“, istaknuo je Hoyer.

Grupa EIB-a je u 2019. postavila najambicioznije klimatske ciljeve među svim multilateralnim bankama u svijetu. Cilj EIB-a je da, počevši od 2025. godine, 50 % svojih sredstava izdvaja za djelovanje u području klime i okolišnu održivost. Očekuje se da će do 2030. godine za potrebe zelenog financiranja mobilizirati više od bilijun eura. A sve svoje djelatnosti uskladit će s Pariškim sporazumom još do kraja ove godine. U skladu sa svojom novom politikom kreditiranja energetike, EIB je odlučio da će od konca 2021. prestati s razmatranjem projekata u području konvencionalnih fosilnih goriva. S Europskom komisijom surađuje na oživotvorenju mehanizma za pravedan prelazak. „Posebnu pozornost posvetit ćemo regijama koje su do danas najviše ovisile o fosilnim gorivima u pogledu radnih mjesta i gospodarske aktivnosti. Djelovanje u području klime neće nam odvratiti pažnju od naše temeljne zadaće, a to je kohezija“, kazao je Hoyer. Na ulaganja u ekonomsku i socijalnu koheziju otpada 30 % ukupnih sredstava koja je banka EU-a izdvojila u 2019.

Nema kompromisa između financiranja djelovanja u području klime, kohezije i inovacija

Grupa EIB-a i dalje je snažno predana podupiranju konkurentnosti Europe unutar globalnoga gospodarstva. Prošle je godine 25,5 milijarda eura izdvojeno za mala i srednja poduzeća, čime je pružena prijeko potrebna potpora poduzetnicima koji čine okosnicu gospodarstva EU-a, a nerijetko se još uvijek muče s pristupom financijskim sredstvima. Banka EU-a stavila je na raspolaganje 14,4 milijarde eura za potrebe inovacija, čime se podupiru nove tehnologije i pripomaže razvoju industrija budućnosti. 15,7 milijarda eura uloženo je u gradnju suvremene infrastrukture za bolji život građana.

Već zahvaljujući poslovima sklopljenim samo tijekom prošle godine, električnom energijom opskrbit će se 7,4 milijuna kućanstava širom svijeta, a njih 10 milijuna dobit će čistu vodu za piće. Isto tako, poduprijet će se 4,4 milijuna radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima, dok će 117 milijuna građana dobiti bolje usluge mobilne komunikacije, a njih 12 milijuna bolje usluge u zdravstvu.

Europski investicijski fond (EIF), EIB-ova kćerinska institucija koja podupire visokotehnološke startup tvrtke te mala i srednja poduzeća diljem Europe, u 2019. je sklopio poslove u rekordnoj vrijednosti od ukupno 10,23 milijarde eura. EIF donosi inovacije u vidu novih instrumenata i inicijativa kojima se društveni učinak ostvaruje usmjeravanjem privatnog kapitala prema ciljevima javnih politika. Tako je pokrenuo zasad prvi fond rizičnog kapitala za ulaganja u održivost, s poticajnim mehanizmima koji su povezani s ostvarenjem točno određenih ciljeva u pogledu utjecaja na okoliš. S početkom 2020. godine, na čelo EIF-a – najvećeg izvora rizičnog kapitala u Europi – stupio je novi glavni izvršni direktor: Alain Godard, doskorašnji generalni direktor EIB-a za upravljanje rizicima, 1. je siječnja na toj dužnosti zamijenio Piera Luigija Giliberta.

EFSU se primiče konačnom cilju od 500 milijarda eura

Iza Grupe EIB-a mnoga su desetljeća iskustva u mobiliziranju privatnog kapitala radi ostvarenja ciljeva europskih politika. Tu se kao najbolji primjer nameće Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kao financijska sastavnica Junckerova plana, kojom upravlja EIB. Na temelju jamstva u iznosu od 33,5 milijarda eura – od čega je 26 milijarda eura pristiglo iz proračuna EU-a, a 7,5 milijarda eura od EIB-a – EFSU je dosad uložio 84,2 milijarde eura u 1 269 poslova. Privukavši privatni kapital, već je mobilizirao 458 milijarda eura ili 92 % cilja postavljenog za kraj 2020. godine te je otvorio 1,1 milijardu radnih mjesta.

Uspjeh Junckerovog plana ne samo da je potaknuo Europsku komisiju na osnivanje njegova nasljednika, InvestEU-a, koji će s radom započeti 2021. godine, već je utro put i mehanizmu koji će pripomoći mobiliziranju privatnog kapitala za europski zeleni plan. „EFSU može poslužiti kao model za hvatanje u koštac sa sljedećim velikim izazovom, a to je preobrazba u gospodarstvo koje će stvarati blagostanje, ali ne i dodatne emisije CO2. Mi znamo kako povezati privatni i javni sektor te stvoriti sjajno i uspješno partnerstvo“, izjavio je Hoyer. „Junckerov plan pokazao je da preusmjeravanje sredstava sa subvencija i bespovratnih potpora na kredite i jamstva omogućuje lakše postizanje boljih gospodarskih rezultata korištenjem oskudnih javnih sredstava.“

Poboljšanje života i borba s klimatskim promjenama diljem svijeta

Grupa EIB-a već više od 50 godina pomaže Europskoj uniji u ostvarivanju ciljeva njezine politike izvan EU-a, pri čemu ulaže u stvarno poboljšanje života građana, jačanje otpornosti gospodarstva i prilagodbu klimatskim promjenama. Grupa je prošle godine 12 % ukupnih sredstava – tj. 8,8 milijarda eura – odobrila izvan Unije, u sklopu cijelog niza raznih projekata okrenutih ženama u poduzetništvu, obnovljivim izvorima energije, telekomunikacijskoj infrastrukturi i drugim područjima gospodarstva. Među zemljama u kojima EIB provodi projekte, njih 43 smatra se nestabilnim državama, a riječ je o onima kojima su ulaganja najpotrebnija.

U zadnjih 10 godina, EIB je izvan granica EU-a odobrio ukupna sredstva u iznosu od 69,6 milijarda eura, od čega je 21,8 milijarda eura otišlo u Afriku.

EIB privlači novac održivih ulagača iz svih dijelova svijeta

Grupa EIB-a svoje djelatnosti financira sredstvima prikupljenim na svjetskim tržištima kapitala, gdje joj u prilog ide i bonitetna ocjena „AAA“. Tako se prošle godine kod međunarodnih ulagača zadužila na 50,3 milijarde eura. Pritom i dalje postavlja standarde, ponajprije u tržišnim segmentima zelenih obveznica i obveznica za održivost. Banka EU-a svoju prvu zelenu obveznicu izdala je još 2007. godine, a s izdanim obveznicama u ukupnoj vrijednosti od 26,7 milijarda eura, i dan danas je predvodnik u tom segmentu tržišta. EIB je 2018. izdao svoju prvu obveznicu za osviještenost o održivosti radi ostvarenja UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Sredstva prikupljena tim prvim izdanjem uglavnom su uložena u projekte vodnog gospodarstva, a drugo izdanje pokrenuto prošle godine namijenjeno je zdravstvu i obrazovanju.