• Grupa EIB-a ugovorila je u 2023. novo financiranje u visini od 464 milijuna eura za projekte u Hrvatskoj.
  • Ukupno gledano, Grupa EIB-a svojim je aktivnostima u 2023. osnažila oko 1000 malih i srednje kapitaliziranih poduzeća u Hrvatskoj, pri čemu je podržala više od 48 500 radnih mjesta.
  • EIB je pružio savjetodavne usluge kako bi zemlji omogućio lakšu zelenu tranziciju i uvođenje učinkovitih prometnih sustava.

Grupa EIB-a, u čijem su sastavu Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF), objavila je da je 2023. bila godina njenog uspješnog poslovanja u Hrvatskoj, pri čemu su ukupna izdvajanja iznosila 464 milijuna eura. Time su sveukupna ulaganja Grupe EIB-a u Hrvatskoj u zadnjih pet godina dosegnula 2,4 milijarde eura. Sklopljeni ugovori usmjereni su na promicanje naprednijeg i zelenijeg modela rasta te povećanje otpornosti gospodarstva i kvalitete života.

Sva sredstva koja je Grupa EIB-a tijekom 2023. ugovorila u Hrvatskoj namijenjena su projektima kojima se u zemlji podržava gospodarska i društvena kohezija, što će omogućiti bržu konvergenciju unutar Europske unije i pripomoći prelasku zemlje na održivije i zelenije gospodarstvo.

Sredstva koja je Grupa EIB-a u 2023. izdvojila za Hrvatsku čine 0,61 % njezina bruto domaćeg proizvoda, a potaknula su ulaganja u vrijednosti od gotovo 1,15 milijardi eura. Ta ulaganja osnažila su 1052 MSP-ova i srednje kapitaliziranih poduzeća, pri čemu je podržano preko 48 500 radnih mjesta, što svjedoči o važnoj ulozi EIB-a u poticanju gospodarskog rasta i razvoja.

Što se tiče budućeg razdoblja, Odbor direktora EIB-a odobrio je u 2023. rekordnih 2,17 milijardi eura za projekte u svim sektorima hrvatskog gospodarstva, počevši od održivog urbanog razvoja, preko razvoja željezničkog sustava, pa sve do privatnog sektora. Ta će se izdvajanja, kako se očekuje, ugovoriti u predstojećim godinama.

„Ponosni smo što smo u Hrvatskoj ostvarili tako uspješnu godinu u pogledu financijskih izdvajanja”, izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. „Svojom savjetodavnom podrškom i ulaganjima u održivu infrastrukturu te zelenu i digitalnu tranziciju malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća i subjekata javnog sektora iskazujemo svoju trajnu posvećenost pomaganju Hrvatskoj u izgradnji otpornog, konkurentnog i uključivog gospodarstva.”

Jedno od ključnih područja EIB-ova rada u Hrvatskoj je odobrenje novih sredstava radi potpore tamošnjim poduzećima u zelenoj i digitalnoj tranziciji te jačanju konkurentnosti. Banka EU-a pojačala je suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR-om) tako što je na raspolaganje stavila pola milijarde eura za potrebe MSP-ova, srednje kapitaliziranih poduzeća i subjekata javnog sektora radi potpore njihovu rastu. Oko 20 % tih sredstava izdvojit će se za ulaganja u energetsku učinkovitost i proizvodnju čiste energije, održivi promet te zaštitu okoliša. U tom smislu, EIB i HBOR su lani ugovorili prvu tranšu u iznosu od 200 milijuna eura. Ugovor će HBOR-u pomoći i u korištenju bespovratnih sredstava te sredstava strukturnih fondova EU-a, a očekuje se da će se time potaknuti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo vrijedna do milijardu eura. 

Novi zajmovi u iznosu od oko 300 milijuna eura stavit će se na raspolaganje srednje kapitaliziranim poduzećima i subjektima javnog sektora u Hrvatskoj na temelju sporazuma o jamstvu vrijednom 150 milijuna eura, koji su 2023. sklopili EIB i Zagrebačka banka (ZABA).  Otprilike petina ukupne vrijednosti kreditnog portfelja kojeg će uspostaviti ZABA bit će namijenjena ulaganjima u održive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U sklopu jamstvenih ugovora sklopljenih između EIF-a i Grupe UniCredit u sedam zemalja EU-a, oko 64 milijuna eura je usmjereno kaHrvatskoj, čime će se podržati ulaganja malih poduzeća u dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, ali i jačanje kulturnog, obrazovnog i društvenog sektora.

EIB-ova anketa općina  za 2022. – 2023. diljem Europske unije pokazala je da nedostatak sredstava, uz neizvjesne i dugotrajne regulatorne postupke te poteškoće u nalaženju stručnjaka iz područja okoliša i klime, i dalje uvelike odvraća općine od planiranja ulaganja.

U skladu sa svojim opredjeljenjem za podršku pametnom i održivom urbanom i regionalnom razvoju, EIB je Gradu Splitu odobrio okvirni zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura, što mu je prvi značajniji zajam te vrste u sektoru lokalne samouprave u Hrvatskoj. Prvom tranšom od 49 milijuna eura, ugovorenom 2023. godine, podržat će se ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju grada, čime će se unaprijediti javne usluge i poboljšati kvaliteta života njegovih stanovnika.

U 2023. godini, savjetodavna služba EIB-a nastavila je pružati hrvatskim partnerima savjetovanje i podršku u jačanju kapaciteta, uz promicanje zelene tranzicije u različitim sektorima. Uz potporu Savjetodavnog centra InvestEU, banka EU-a sklopila je s Hrvatskim autocestama (HAC-om) dva sporazuma o savjetodavnim uslugama kako bi zemlju podržala u razvoju učinkovitih prometnih sustava i pomogla joj u uvođenju elektroničke naplate cestarine i ozelenjivanju mreže autocesta. Povrh toga, Grad Zagreb će iskoristiti EIB-ov Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA) te dobiti tehničku pomoć za obnovu i poboljšanje energetske učinkovitosti 50 javnih zgrada u glavnom gradu. 

Prema nalazima EIB-ove godišnje ankete o ulaganjima za 2023., poduzeća u Hrvatskoj zadržala su pozitivan stav u pogledu svojih planova ulaganja, iako u manjoj mjeri nego prethodne godine.

Anketa ukazuje na sve veći utjecaj klimatskih promjena na hrvatska poduzeća, među kojima ih je 63% prijavilo štetne posljedice vremenskih nepogoda, u usporedbi s njih 59 % u 2022. godini. Unatoč tomu, tek ih je trećina (32 %) već poduzela mjere za ublažavanje posljedica vremenskih nepogoda i smanjenje emisija ugljika, što je ispod prosjeka EU-a od 56 %.

Anketa pokazuje da hrvatska poduzeća nailaze na znatne dugoročne prepreke ulaganjima. Poteškoće koje najčešće navode odnose se na dostupnost kvalificirane radne snage, neizvjesnu budućnost i troškove energije. Još jednu prepreku predstavlja pristup financijskim sredstvima. Rezultati ankete pokazuju da je udio poduzeća s financijskim teškoćama u Hrvatskoj (11,4 %) gotovo dvaput veći od prosjeka EU-a koji iznosi 6,1 %.

Osnovne informacije

Europska investicijska banka (ElB) institucija je Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njezinih država članica. Financira zdrava ulaganja koja pridonose ostvarenju ciljeva politika EU-a. EIB-ovi projekti jačaju konkurentnost, potiču inovacije, promiču održivi razvoj, unaprjeđuju socijalnu i teritorijalnu koheziju te podržavaju pravedan i brz prelazak na klimatsku neutralnost.

Grupa EIB-a, u čijem je sastavu i Europski investicijski fond (EIF), ugovorila je tijekom 2023. nova izdvajanja u iznosu od gotovo 88 milijardi eura kako bi poduprla više od 900 projekata. Očekuje se da će se tim sredstvima potaknuti ulaganja vrijedna približno 320 milijardi eura, čime će se podržati 400 000 poduzeća i 5,4 milijuna radnih mjesta.

Svi projekti koje financira Grupa EIB-a u skladu su s Pariškim klimatskim sporazumom. Grupa EIB-a ne financira ulaganja u fosilna goriva. Na dobrom smo putu k ostvarenju cilja da u desetljeću do 2030. osiguramo potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u klimatsku i okolišnu održivost, na što smo se obvezali u svojem Planu djelovanja klimatske banke. Više od pola godišnjih izdvajanja Grupe EIB-a usmjereno je potpori projektima koji izravno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi tim promjenama i stvaranju zdravijeg okoliša.

Otprilike polovina sredstava koja EIB izdvaja na prostoru EU-a usmjerena je prema kohezijskim regijama s nižim dohotkom po stanovniku. To naglašava posvećenost Banke promicanju uključivog rasta i konvergencije životnog standarda.