>@Isopix/To be defined
©Isopix/ To be defined

Europska investicijska banka (EIB) svoje ciljeve ostvaruje znatno prije rokova postavljenih u pogledu obveza preuzetih prema državama članicama EU-a u vezi s mobiliziranjem 180 milijardi eura dodatnih ulaganja, a slijedom dokapitalizacije iz 2013. “Svoj ciljani iznos od 180 milijardi eura dodatnih ulaganja na prostoru cijele Europe dosegnut ćemo u ožujku 2015. godine, oko devet mjeseci prije nego što je to bilo predviđeno”, izjavio je Werner Hoyer, predsjednik EIB-a, na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Države članice EU-a su se 2012. dogovorile kako će uplaćeni kapital EIB-a uvećati za 10 milijardi eura, pod pretpostavkom kako će EIB-u time omogućiti da svoju kreditnu aktivnost u 2012. i 2013. poveća za 40 posto te da je na toj razini zadrži do 2015 godine.

Prošle je godine EIB ugovorio zajmove u visini od 77 milijardi eura radi potpore ulaganjima na prostoru cijele Europe i širom svijeta. Zajmovi za projekte u državama članicama EU-a dosegli su 69 milijardi eura, što predstavlja 90 posto ukupnog iznosa. K tome, Europski investicijski fond (EIF) je kao dio Grupacije EIB preuzeo obveze u visini od 3,3 milijarde eura, što je omogućilo prikupljanje 14 milijardi eura kapitala kako bi se malim i srednjim poduzećima te srednje kapitaliziranim tvrtkama olakšao pristup financijskim sredstvima.

“Grupacija EIB nastavlja s intenziviranjem svog odgovora na krizu. Svojim smo pojačanim zalaganjem u 2014. dali stvaran doprinos poboljšanju života ljudi u Europi i izvan njenih granica. Svojim smo sredstvima spasili milijune radnih mjesta i pripomogli izgradnji prometnih i digitalnih veza, vodnogospodarskih i elektroenergetskih sustava, bolnica i socijalnih stanova. Pripomogli smo povećanju proizvodnje održive energije, dok smo malim i srednjim poduzećima omogućili da ulažu i ostanu konkurentna. Financijska potpora i stručni savjeti koje smo pružili kao banka EU-a pripomogli su stotinama projekata, uključujući i one koji bi u suprotnom bili odgađani ili se s njima nikada ne bi ni krenulo”, kazao je Werner Hoyer, predsjednik EIB-a.

Grupacija EIB je nastavila sa stavljanjem snažnog naglaska na poboljšanje pristupa financijskim sredstvima za potrebe malih i srednjih poduzeća te srednje kapitaliziranih tvrtki. Kako ističe predsjednik Hoyer, “s 25,5 milijardi eura, naša potpora malom i srednjem gospodarstvu ostala je naš glavni strateški doprinos na prostoru Europe. To je ujedno i najveći iznos što smo ga u tu svrhu izdvojili kao banka EU-a. Svojim zajmovima malom i srednjem poduzetništvu pripomogli smo otvaranju i očuvanju 3,9 milijuna radnih mjesta širom svijeta, pri čemu smo poduprli 290.000 tvrtki”. Ostali ključni prioriteti bili su borba protiv klimatskih promjena (19,1 milijarda eura), strateška infrastruktura (20,6 milijardi eura) te inovacije i vještine (14,7 milijardi eura).

Kao što je to činila i u prošlosti, Grupacija EIB je nastavila s unapređivanjem i prilagođavanjem svojih financijskih instrumenata, pri čemu je pokrenula nove inicijative koje su još prikladnije za prevladavanje tržišnih jazova, privlačenje novih skupina korisnika i odgovaranje na promjene strateških prioriteta i financijske potrebe država članica. Ti se proizvodi kreću u rasponu od financiranja rizika za potrebe istraživanja i razvoja, preko zajmova srednje kapitaliziranim tvrtkama i inovativnih klimatskih fondova, pa sve do financiranja trgovine. Jedan od primjera je InnovFin, inicijativa zamišljena kako bi se osiguralo financiranje prilagođeno potrebama inovativnih projekata, uključujući i one koji za sobom povlače povećani rizik.

K tome, posebni program zapošljavanja mladih pod nazivom “Vještine i radna mjesta– ulaganje za mlade” i nadalje je čvrsto na vrhu popisa EIB-ovih prioriteta. Banka EU-a je osigurala više od 13 milijardi eura za projekte koji omogućuju otvaranje radnih mjesta i unapređivanje vještina za potrebe mladih. Predsjednik Hoyer ističe: “Vrlo sam ponosan što smo opet učinili više od onoga na što smo se obvezali. U tome se ogleda naša snažna opredijeljenost da damo doprinos borbi Europe protiv nezaposlenosti mladih.” Banka EU-a je svoj program zapošljavanja mladih pokrenula u srpnju 2013 godine, pri čemu se prvobitno obvezala na osiguranje kreditnih sredstava u iznosu od 6 milijardi eura godišnje.

Unutar EU-a, najveći iznos kreditnih sredstava za dugoročna ulaganja EIB je plasirao u Španjolskoj (11,9 milijardi eura), a slijede Italija (10,9 milijardi eura), Francuska (8,2 milijarde eura), Njemačka (7,7 milijardi eura) i Ujedinjeno Kraljevstvo (7 milijardi eura). EIB je i dalje okrenut zemljama koje su najpogođenije krizom. Tako je ukupni iznos novih zajmova što ih je odobrio je Grčkoj dosegao 1,6 milijardi eura, Portugalu 1,3 milijardi eura, a Irskoj 932 milijuna eura.

Izvan EU-a, EIB je odobrio zajmove u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi eura za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje s prostora jugoistočne Europe[1] te zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu; 1,7 milijardi eura za mediteranske zemlje[2]; i gotovo 1,4 milijarde eura u Aziji i Latinskoj Americi. 1,2 milijarde eura odobrio je zemljama u Istočnom susjedstvu EU-a, uključujući 940 milijuna eura za Ukrajinu, u čemu se očituje zauzimanje banke EU-a za gospodarstvo te zemlje u okolnostima izazova s kojima je trenutno suočena.

Financijska snaga Banke ogleda se u njenoj stopi adekvatnosti kapitala, koja je na kraju 2014. iznosila postojanih 26,0 posto u odnosu na 26,1 posto[3] godinu ranije. Banka je zadržala visoku kvalitetu svoje aktive, pri čemu je na problematične plasmane otpadalo tek oko 0,2% ukupnog portfelja, dok se likvidna sredstva i dalje održavaju na opreznoj razini od 66 milijardi eura. Ukupna aktiva na kraju 2014. godine iznosila je 542 milijarde eura, dok su vlastita sredstva porasla na 60,6 milijardi eura.

U nadolazećem razdoblju, Grupacija EIB će u tijesnoj suradnji s Europskom komisijom podupirati novi Plan ulaganja za Europu. U samom središtu te inicijative nalazi se Europski fond za strateška ulaganja (EFSI), koji će biti osnovan unutar EIB-a. Njegova je zadaća podupirati i ostvarivati perspektivne projekte koji donose znatne održive koristi, prema potrebi, i uz preuzimanje povećanog rizika. “Zahvaljujući novom fondu, banka EU-a će moći iskoristiti svoje stručno znanje i iskustvo kako bi potaknula dodatna ulaganja, odaslala snažan signal povjerenja i pospješila konkurentnost europskoga gospodarstva”, izjavio je predsjednik Hoyer.

Predsjednik je pridodao: “Ova inicijativa predstavlja izrazito važan paradigmatski pomak u korištenju ograničenih javnih sredstava, pri čemu se zajmovima i jamstvima daje prednost u odnosu na bespovratna sredstva i subvencije ne bi li se iskoristio privatni kapital i pojačao učinak početnog financiranja.” EFSI će u početku dobiti jamstvo Komisije u iznosu od 16 milijardi eura, kao i 5 milijardi eura iz vlastitih sredstava EIB-a. Cilj EFSI-a je mobilizirati najmanje 315 milijardi eura privatnih i javnih ulaganja u iduće tri godine.

Osnovne napomene:

Financijski podaci su nerevidirani i privremene su naravi.

Europska investicijska banka (EIB) je institucija Europske unije osnovana sa zadaćom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njenih država članica. Svoja dugoročna sredstva stavlja na raspolaganje za potrebe zdravih ulaganja koja doprinose ostvarivanju ciljeva politike EU-a. EIB je najveći multilateralni zajmodavatelj i zajmoprimac na svijetu.

Grupacija EIB se sastoji od Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF). Osnovna zadaća EIF-a je podupirati europska mala i srednja poduzeća tako što im osiguravanjem rizičnog kapitala, kapitala za rast, jamstava i instrumenata mikrofinanciranja pomaže u pristupu financijskim sredstvima.

Kontakti za predstavnike tiska:

Christof Roche, c.roche@eib.org, Tel.: +32 479 650588

Richard Willis, r.willis@eib.org, Tel.: +352 4379 82155, +352 621 555 758
Internetska stranica: www.eib.org/press – EIB-ov Ured za odnose s tiskom: +352 4379 21000 – press@eib.org


  • Presentation slide [EN]
  • Video of the Press Conference [EN]

[1]Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Turska

[2]Alžir, Egipat, Gaza/Zapadna obala, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko i Tunis

[3]Stopa adekvatnosti kapitala prema Baselu III; 28,7 posto prema Baselu II